Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR)

Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici

Pozivaju Vas sa zadovoljstvom

na tribinu „43 minute sa...“

MIJOM KOVAČIĆEM

                           klasikom hrvatske naivne umjetnosti u povodu 75. obljetnice njegova rođenja

(Gornja Šuma, 5. kolovoza 1935.)

MIJO KOVAČIĆ rođen je 5. kolovoza 1935. godine, kao najmlađe dijete od petero braće, od oca Andrije i majke Ane, rođene Halaček, iz Gornje Šume. Mijo pripada drugoj generaciji hlebinske slikarske škole. Slikanjem se bavi od 1953.godine, a vrlo rano je počeo i izlagati.  Po prvi puta  izlaže  na „Osmoj izložbi seljaka-slikara“ u organizaciji Muzeja grada Koprivnice i Kotarskog odbora SSRN u Pošti u Koprivnici. Izlagao u i najznačajnijiim domaćim i svjetskim galerijama i muzejima: u Zagrebu, Hlebinama, Vatikanu, Beču, New Yorku i St. Petersburgu u SAD, Parizu, Rimu, Madridu, Lenjingradu (Petrogradu) u SSSR, Kuala Lumpuru, Pekingu, Tokiu...Živi i radi u rodnoj kući u Gornjoj Šumi koja njegov slikarski atelje.

                             Voditelji tribine će biti : Dražen Ernečić i Mladen Pavković

                                                      U utorak, 21. rujna 2010. u 19 sati u

                                           Dvorani Podravke (kino sala), A. Starčevića 32, Koprivnica

                                                  


                                                                         

Zlatna kuna domaćim gospodarstvenicima

Priznanja najuspješnijim gospodarstvenicima naše županije dodijeljena su ovoga četvrtka na sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Koprivnica. Zlatna kuna dodjeljuje se na razini županije u više kategorija pa je tako za poseban doprinos u razvoju gospodarstva Zlatnu kunu dobila Tvrtka Rasco d.o.o. koja je najveći proizvođač komunalne opreme u ovom dijelu Europe, a zapošljava 105 djelatnika. Najuspješnije malo trgovačko društvo je poduzeće Širjan d.o.o. koje se diči dugom tradicijom obiteljske poljoprivredne proizvodnje započete još '70-ih godina. Najuspješnijim srednjim trgovačkim društvima proglašeni su Sloga Podravska trgovina d.o.o. Đurđevac i Sizim d.o.o. iz Legrada.Najuspješnije veliko trgovačko društvo je Carlsberg Croatia d.o.o., među bankama to je Podravska banka, a Kristalnu kunu za najuspješnije veliko poduzeće tri godine zaredom dobio je križevački Radnik.Priznanja su predstavnicima poduzeća uručili zamjenica gradonačelnika Vesna Želježnjak, župan Darko Koren, saborski zastupnik Stjepan Milinković, potpredsjednik HGK za regionalni razvoj Šime Vidulin, pročelnica Ureda predsjednika HGK Zdenka Peternel, potpredsjednik Sabora RH Josip Friščić te predsjednik HGK ŽK Koprivnica Miroslav Vitković koji je čestitavši gospodarstvenicima izrazio nadu da će dobivena priznanja biti poticaj za postizanje još boljih rezultata u gospodarstvu naše županije.

                                                  




                                                              


                                                                          

                                                                 



                                                                        

Na Renesansnom festivalu promovirana knjiga kraljevskih jela

Kako bi maštovite renesansne kreacije postale dostupne običnom puku i sačuvane od zaborava, Zlatko Sedlanić pripremio je Renesansnu kuharicu u kojoj su uz odlične fotografije predstavljeni recepti za kraljevska jela. Renesansni festival koji već nekoliko godina na koprivničkom Festungu (ostacima velebnih protuturskih fortifikacija) uspješno oživljava atmosferu, običaje, ličnosti i gastronomiju davno minulih vremena, u ovogodišnjem je izdanju donio mnoge nove sadržaje, a posebno mjesto imala je kraljevska gozba. Kralju Ludoviku Anžuvincu koji je Koprivnici darovao povelju slobodnog kraljevskog grada, njegovoj kraljici i gradskom sucu poslužena su jela kojih se ne bi postidjeli ni onovremeni ni sadašnji dvorovi. Kopun s nadjevom od kestena, čarobni zalogajčići od pilećih jetrica, patka s nadjevom od kopriva s divljim narančama i medom, kunić u umaku od brusnice, rolada od kopuna s keljom i umakom od kadulje, veprov hrbat u kosanoj masti, pita od krušaka s nadjevom od badema, samo su dio delicija serviranih na posebno ukrašenom stolu, u rezbarenim tikvicama, krušnim zdjelama, na drvenim pladnjevima. Izgled, miris i nadasve okus jela nije ostavljao ravnodušnima ni najveće kulinarske znalce. Recepte je na temelju originalnih srednjovjekovnih zapisa osmislio Podravkin promotor kulinarstva Zlatko Sedlanić koji se na međunarodnom natjecanju kuhara u Mađarskoj prije nekoliko godina okitio prestižnom titulom kraljevskog kuhara. Kako bi te maštovite kreacije postale dostupne običnom puku i sačuvane od zaborava, Zlatko Sedlanić pripremio je Renesansnu kuharicu u kojoj su uz odlične fotografije predstavljeni recepti za kraljevska jela.  Do 16. stoljeća mnoge namirnice bez kojih danas ne možemo zamisliti jelovnik kao što su krumpir, rajčica, mak, kukuruz nisu bile poznate. Kuhari su kao začine koristili mediteransko bilje poput ružmarina, lovora, origana.

Nama je danas znatno jednostavnije jer se u receptima može koristiti Vegeta mediteran koja sadrži sve te sastojke. Umjesto gorušice koja se tada upotrebljavala nama je na dohvat ruke Podravka senf kojim se mogu obogatiti mnoga jela. Kako su se u to doba mogli koristiti samo sastojci dobiveni iz prirode, tako sam ja u svojim receptima odlučio upotrijebiti Vegetu Natur, objašnjava Zlatko Sedlanić koji je prvi primjerak Renesansne kuharice uručio kralju.Renesansna kuharica kao dojmljiv gastronomski uradak od dvadesetak jela u čijoj su pripremi uz autora sudjelovali i Marina Paleka i Dario Horvat, a food styling potpisali Zlatko i Ksenija Sedlanić te Stjepan Žagač postala je tako originalni suvenir Renesansnog festivala. Posjetiteljima koji su dva dana uživali u nezaboravnoj atmosferi mističnog doba pružit će tako priliku da se i sami okušaju u spravljanju neuobičajenih delicija.

J.L.

                                            

                                               

                                                 


                                                                    


                                                                 


                                                                    


                                                                         


                                                                      

Renesansna ponuda Pivnice Kraluš

Na tradicionalnoj manifestaciji Renesansni festival koji se od 4 do 6. rujna održavao na bedemima grada Koprivnice okupilo se mnoštvo znatiželjnih posjetitelja, kako bi uživali u minulim vremenima. Bila je to zaista prava prilika za dobru zabavu i hedonizam na starinski način. Sadržaj Renesansnog festivala bazirao se na originalnoj priči iz povijesti srednjega vijeka. Tako su se na bedemima grada mogli susresti likovi iz prastarih vremena: kraljevi, bokci, kmetovi i kmetice, đelati, dvorske lude i ostali društveni slojevi toga vremena. Mirisi dobre hrane razlijegali su se svuda naokolo mameći posjetitelje da kušaju renesansna jela. Našlo se tu za svakoga ponešto, a mogao se kušati i pečeni vol. Djelatnici Pivnice Kraluš također su se uklopili u sadržaj festivala sa svojim zanimljivim kostimima i renesansnom ponudom, koja je odražavala prošla vremena. Na prigodno osmišljenom štandu mogle su se kušati pogačice s čvarcima, čvarci i još neka starinska jela za koja su posjetitelji pokazali veliki interes

 N.Z.L

                                          


                                                                


                     

                                          


                                         


                                                           


                                                          

                                                          

                                                        

                                                        

                                                  

Prva likovna kolonija članova likovne sekcije „Podravka 72“

Članovi likovne sekcije „Podravka 72“ u svojem dugogodišnjem postojanju i djelovanju sudjelovali su na brojnim likovnim kolonijama, ali sve do proteklog vikenda nisu organizirali „svoju“ koloniju.

Tako se na „Srednjem Bregu“ na obroncima Borovljana prošlog vikenda okupilo dvadesetak umjetnika u klijeti predsjednika sekcije Zvonka Koščaka, a crtalo se po vlastitom izboru. Mrtva priroda, cvijeće, pejzaži… djela su koja će se naći u fundusu sekcije, odnosno KUD-a „Podravke“.     

Podravkina udruga slikara ugostila je i dvije slikarice iz Kloštranske udruge slikara. Na likovnoj koloniji sudjelovali su: Silvija Auer, Ljerka Bojovski, Marina Dvorski, Melinda Sokač, Vlatka Kordina, Danica Kuzel, Marija Stipan, Marica Jalšovec, Kristina Mandić, Brankica Radmanić, Radmila Bošnjak Kolarek, Zlatko Kolarek, Đuro Jaković, Alojz Horvat, Josip Gregurić, Zlatko Štrfiček, Zvonko Koščak, Darko Ožegović te Nada Markov i Slavica Pantelić iz Kloštranske udruge slikara.

Osim djela koja su nastala na ovoj koloniji, ovo slikarsko druženje dobra je prigoda i za međusobno upoznavanje i druženje ljudi koje povezuje isti interes.

A.V.

                                           



                                          


                                         



                                           


                   


                                           


                                                                


                                       

Inflacija slika – cijena u kobasicama

Koliko vrijedi umjetnička slika? U današnje vrijeme prevladava trend koji nam ukazuje da se umjetnička slika može dobiti za par kobasica, kao u prastara vremena kada je vladao zakon trampe, roba za robu.

Promatram vojsku slikara-amatera svih klasa, dakle od onih koju su počeli slikati 'jučer' odnosno kada su se našli u mirovini tj. iz čiste dosade, te one koju su već postigli neki renome, i tako si osigurali 'ime' i kvalitetu. Njih uvažavam u potpunosti, spomenut ću samo neke: Tomica Grabar, Radovan Grgec, Đurđica Balog, Josip Gregurić, Dražen Tetec, Stjepan Pongrac, Slava Blažeković, Mato Toth, Alojz i Mirko Horvat,Vlatka Kordina te još neke slikare nenaivnog izričaja kao što su: Marija Stipan, Marijan Gal, Nada Dombaj, Barbara Percač, koji su toliko originalni da ne trebaju stavljati svoj potpis na sliku te se iz prvoga pogleda može zaključiti kome pripadaju. Koliko pratim kvalitetu slika na tržištu i općenito, vidim da su neki slikari slabo naučili i osnovne stvari u slikarstvu ili ih učitelj nije naučio? Krivo napišu u izložbeni katalog dimenzije svojih 'djela', spominjem primjer s nedavne izložbe, te ne znaju da se dimenzija slike određuje prema vizualnom postavu, odnosno prema objektu. Vrijednost djela zasniva se na originalnosti izričaja ili rukopisa. U ovome slučaju dobiva se dojam, kada se pogledaju sve te slike kao da pripadaju jednom autoru, što dovodi do inflacije ideja i kreativnosti.

Još jedna pojava određuje vrijednost i cijenu umjetničkih slika u današnje vrijeme, a to su likovne kolonije. Lijepo je i društveno korisno da se ljudi druže, stjecajući nova poznanstva, tehnike i izričaje, na događajima kao kao što su skupne izložbe ili kolonije. Zapravo važan je njihov aspekat, da li humanitaran ili privatan. Uvijek se pitam gdje završe te silne slike koje naprave mnogobrojni slikari na kolonijama. Idemo redom. Organizatori se uglavnom posluže lukavstvom kako bi se na najjednostavniji način, a da ništa ne trebaju platiti, domogli slika da bi uredili svoje privatne ili poslovne prostore tipa, slastičarna, gostiona, apartmana i slično. Do sada se nitko od organizatora nije sjetio da slikarima ponudi novac kao protuvrijednost za nastala djela na koloniji. Zašto i bi, kada slikari to sami i ne traže, te srljaju na kolonije kao guske u maglu. Najbolji primjer je nedavno održana likovna kolonija u goricama u Aršanju na privatnom imanju nadomak Pitomače ili višednevna likovna kolonija kod Mate Majstorovića koja se održava već duži niz godina u goricama nadomak Đurđevca.. Dakle organizatori pozovu vojsku slikara na svoje privatno imanje, daju im platna, kobasice za ručak i domaćega tuduma.

Okupi se tu šaroliko društvo slikara od akademskih do amatera svih klasa. Tako sretni slikari provedu u cjelodnevnom boravku gorica ili u nekom dvorištu naslikajući gomilu slika. Zamislite koja je to količina slika koja je dana u bescjenje. Žalosno je to što se među tim slikarima i slikama upitne kvalitete nađu i oni čije slike vrijede na tržištu. Većina slika je bezvrijedna, pogotovo one koje su nastale na temelju tehnika i znanja u brzopoteznoj lokalnoj 'slikarskoj školi'. Potom organizator raspolaže svim tim slikama kako želi. Uglavnom ih proda na nekim lokalnim aukcijama pošto poto, novac utroši u tko zna što, a slikarima ostanu samo uspomene. Najgore je to, da se slikari sami dovoljno ne poštuju i ne cijene, te su se svojim postupcima našli u nezavidnoj situaciji koja je dovela do inflacije slika i bezvrijednih djela.