Saborski Kokošinjac

Zabavila sam se neki dan gledajući na  TV-u naše 'pametne' i 'savršene' političare,  koji su svojom nezavidnom retorikom prostor Parlamenta pretvorili u Kokošinjac. Scene bi bile prava poslastica za Georga Orwella. Bila bi to još jedna moguća  životinjska farma u djelu.

Sjećam se kao mala djevojčica, kada sam uvijek  promatrala  kako stari pijetao stoji na vratima kokošinjca i svaku koku  kljucne kada ona želi ući, a s pijetlom se posebno obračuna.  U ovome slučaju bilo je očito rivalstvo i naklonost prema dugom spolu, što se može nazvati normalnom situacijom. No u sabornici je prevladavala nenormalna situacija.  U tom slučaju bilo je  malo drugačije izraženo rivalstvo i to usmjereno u korist za  'stolac' i 'džep', vlastiti, naravno.  Gledajući saborsku raspravu na temu ' izglasavanje povjerenja premijerki'.  Kojega li cirkusa?  Od naroda je otpisna već odavno, te se od povjerenja  više ne nazire niti 'P'.  Jedina joj je zasluga ta, što je digla 'šapu' s nedodirljivih kriminalaca, za razliku od Sanadera. Imala sam dojam da se nalazim u razredu đaka kojemu je učiteljica dala  za domaću zadaću da nauče prastare izrijeke, poslovice ili neke smiješne doskočice. Sve u svemu doimalo se kao prava cirkuska predstava, ili možda 'team building' saborskih usidjelica ili onih koji to nisu. Šeks je besprijekorno  glumio glavnoga pijevca, koji je svakoga malo kljucnuo. Milanović je kao ljuta zmija siktao na sve strane. O njemu sam imala do nedavno bolje mišljene. Zadnjim nastupom sve je palo u vodu. On je svoje specijalne izrijeke govorio na stranom jeziku, valjda kako ga nebi razumjeli oni kojima su namijenjene. Mršić me ugodno iznenadio, ne prvi puta. On je pravi lav, i  ponosna sam na svog gradonačelnika, kao i uvijek.  Lesarova misao kojom se nadovezao na premjerkinu,  posebno mi se svidjela. Bila je to  vrlo mudra izrijeka koja ima zaista svoju jačinu i jasnu poruku. Bravo Dragutine!  Friščić je savršeno glumio kulturnog seljaka. Konačno malo mira za uglednog gospodina.  Bila je to prava zbirka političkih 'bisera' klaunskih faca. Jadan narod, sam si to zaslužio.

Pitala sam se za što im služe one gomile papira koje su smiještene ispred svakoga od njih na saborskim klupama. Sigurno ga proučavaju i čitaju prije spavanja, kako bi lakše zaspali.. slaba je korist od njihova učenja. Šteta tih drveća koja su žrtvovana da bi im služila samo kao jastuk za pod glavu. Druge koristi niti nema od svega toga.

Zaključila sam, a nisam jedina, da smo okruženi s političarima, koji su  poput robe s greškom. To su ljudi koji nisu čuli ili nisu naučili ništa o alatima fiskalne politike, a kamoli da bi  te iste znali i primjeniti.  Oni znaju samo izgovarati poslovice i stare izrijeke, scenarij je to davno izgubljenog vremena. Bolje  da si osiguraju mjesto na groblju nego u saboru. Amen.

Dosadna i otužna 'Zlatna Igla'

Pompozno najvaljivani event  'Zlatna igla', trebao je predstaviti na neki način Smotru stvaralaštva obrtnika Hrvatske tijekom godine. Bio je to 75 po redu tradicionalani ogled mode koji je  predstavljao modni brend naših dizajnera i modnih Kuća.  Moram priznati da sam mnogo očekivala od najavljenoga spektakla. Ne gledam televiziju, ali sam bila toliko znatiželjna da sam  ipak dio svog dragocjenog  vremena odvojila  da pogledam dugu najavaljivanu  'Zlatnu iglu'.  Zavalila sam se u svoju žutu fotelju i uz neskafe iščekivla trenutak početka 'priredbe'.  Scenom su šetale manekenke,  poznati ljudi iz javnog i kulturnog života Hrvatske, televizijski voditelji, novinari. Sudjelovalo je ukupno 18 obrtika Hrvatske sa svojim kreacijama. Naoko zanimljiv izbor najavljenog događaja. Ubrzo sam ostala razočarana.

Od očekivanoga,  nije se baš nešto iznenađujuće dogodilo  niti je bilo posebnih zanimljivosti u modnom izričaju naših dizajnera. Od svih,  najbolja je konačno bila Vanna, naša Koprivničanka. Baš me pozitivno i ugodno iznenadila svojom vitkom pojavom, dobrom šminkom, i staylingom.

Kreacije su se doimale dosadne po pitanju krojeva i po pitanju boje. Uglavnom je sve bilo monotono. Dominirale su uglavnom osnovne boje palete, rečeno slikarskim jezikom. Manekenke i ostale dame, hodale su u crvenoj, sivoj, plavoj i crnoj monotoniji tekstilnih uradaka, a njima su se pridružili i muški manekeni. S njima se događala ista situacija. Pomislih kako je sve obično i nekreativno.  Ova djela ne bih sigurno prošla na svjetskoj modnoj sceni u pozitivnom smislu.

Pretpostavljam da je uzrok svemu trenutna  i nedavno nastala situacija u Hrvatskoj. Jenostavno rečeno, recesijska kriza je pomela kreativnost umova. Nedostatak novaca, također. Jednostavno rečeno, Cijela predstava se doimala kao pionirska parada. Sve je izgledalo otužno i dosadno. Defilirali su 'pioniri veliki'  kao da su  izašli recesijske proizvodnje.  Mogli bi se lako usporediti i s Kinezima, ako po ničem drugom onda po uniformiranosti i jednličnosti  kolorističkog izričaja.

Galovićeve jeseni u Pivnici Kraluš

Na tradicionalnom okupljanju u povodu Galovićevih jeseni u Pivnici Kraluš našli su se brojni ljubitelji ''domače pisane reči''. 

Uz taktove Gordane i Miroslava Evačića koji su svojim muzičkim izričajem pridonijeli ugođaju atmosfere, posjetitelji su mogli uživati i u recitalima glumca Vida Baloga. Vid nas je podsjetio na tradicionalni izričaj domaće kajkavštine, baš onakve kakvom se služio i pjesnik i književnik Fran Galović. A Franu u  čast nizale su se pjesme i ostalih naših pjesnika Podravaca: Božene Loborec, Miroslava Dolenca Dravskog, Paje Kanižaja, Ivana Picera, Ivana Goluba, Enerike Bijač i Vida Baloga.

Na početku samoga događaja posjetiteljima se obratila i predsjednica Podravsko-prigorskog ogranka DHK Koprivnica Enerika Bijač, koja je istaknula kako je važno njegovati svoj izvorni domaći jezik čuvajući ga od zaborava i njegovati kao kulturno blago za buduće naraštaje.

N.Z.L

Ivan Večenaj - Tišlarov primio Zahvalnicu UBIUDR

Predstavnici Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) posjetili su Ivana Večenaja – Tišlarova, jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara naivne umjetnosti, u njegovu rodnome domu u  mjestu Gola. Tom prigodom, a povodom 90-obljetnice života, članovi UBIUDR uručili su mu i prigodnu Zahvalnicu, u znak zahvalnosti što je učinio i što čini za dobrobit hrvatske države. Mnogobrojne slike ovoga velikog umjetnika, koji i u ovim poznim godinama još uvijek slika na staklu, te radi sadržajno zanimljive crteže i akvarele, koji su svoje mjesto našli  u poznatim svjetskim galerijama umjetnina. Ne bavi se Večenaj samo slikrstvom, naime bavi se i spisateljstvom, i brigom za očuvanje kulturne baštine. Njegove knjige i njegovi memoari obišli su gotovo cijeli svijet i nalaze se u mnogim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama.  Autor je sedam knjiga, od kojih je iznimno privukao veliku pažnju "Rječnik starih riječi sela Gole", u kojem je od zaborava sačuvano više od 12.000 starih riječi.

Tijekom hrvatskog Domovinskog rata, odnosno na početku stvaranja hrvatske države, Večenaj se uključivao i u mnoge kulturne i slikarske akcije, te je darovao veći broj slika u humanitarne svrhe. To se ne će i ne smije zaboraviti – rekli su uz ostalo Mladen Pavković i mr. Zdravko Mikotić prigodom uručenja Zahvalnice, na što je klasik hrvatske naive istaknuo: citiram - Drago mi je što sam i ja na svoj način pomogao u stvaranju hrvatske države i što to niste zaboravili!

Na slici: uručenje zahvalnice Ivanu Večenaju-Tišlarovu.

Humanitarni koncert za djecu

UDRUGA BRANITELJA, INVALIDA I UDOVICA

DOMOVINSKOG RATA PODRAVKE (UBIUDR)

  

Dvorana  "DOMOLJUB", Koprivnica

utorak, 9. studenoga,  2010. u 19:00 sati

Humanitarni Koncert

OD SRCA SRCU

ZA

BORNU, KARLA, KRISTIJANA, LANU,

LEU I MARKA

Vilibald Kovač

Krunoslav Kićo Slabinac 

  Grupa OLDIES GOLDIES

Pokrovitelj: Koprivničko – križevačka županija

Ulaznice po cijeni od 50.00 kn možete nabaviti u Domoljubu i u Šarenom dućanu

Pozivamo vas u utorak, 9. studenoga u 19 sati u dvoranu koprivničkog Domoljuba na humanitarni koncert

Od srca srcu

za Bornu, Karla, Kristijana, Lanu, Leu i Marka.

Koncert organizira Udruga branitelja Podravke, pod pokroviteljstvom Koprivničko – križevačke županije, a sav prihod namijenjen je djeci koja su ostala bez roditelja.

Dakle, dođite u utorak, 9. studenoga na humanitarni koncert na kojem će nastupiti Krunoslav Kićo Slabinac, grupa Oldies Goldies i Vilibald Kovač.

Prodaja ulaznica je na blagajni Domoljuba i u Šarenom dućanu.

Zlatna Plaketa za najbolju knjigu

Pred brojnim posjetiteljima, 18. listopada u Galeriji Muzeja Moslavina u Kutini,  svečano je dodjeljena Velika zlatna plaketa za najbolju knjigu iz hrvatskog Domovinskog rata  za 2010. godinu.

Priznanje je primio dr. Vladimir Mičetić za knjigu "Ranjeni pejzaž", objavljenoj u nakladi tvrtke Spiritus movens d.o.o. iz Kutine.

Nagradu je već jedanaestu godinu za redom dodjelila Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR), a ovogodišnjem dobitniku uručio ju je Mladen Pavković, predsjednik UBIUDR (na slici N. Bahića) i član Prosudbenog suda, u kojem su još bili: dr. Hrvoje Šošić, Fabijan Lovrić, Mirjana Bahić i Josip Nakić – Alfirević.

Na svečanosti je među ostalim gostima, govorio je i  Davor Žmegač, gradonačelnik Kutine, koji je iskazao veliku zahvalnost Podravkinoj Udruzi na svem dobročinstvu što čini u korist nezaborava Domovinskoga rata, odnosno što neprestano podsjeća na stvaranje slobodne, samostalne i neovisne Hrvatske države.

Na natječaj, na kojem su mogle sudjelovati autori knjiga objavljenih od 1.listopada prošle, do 1. listopada ove godine,  pristiglo je 17 naslova. Pohvaljene su knjige: Nevenke Nekić "Burik" i Nenada Marinca "I nebo je plakalo za tobom".

N.Z.L.

Fotografije snimio: Nedeljko Bahić

 

Deveta likovna kolonija u Domu za starije i nemoćne u Koprivnici

Još jedna prigoda za iskazivanje humanitarne geste slikara likovne sekcije ''Podravke 72'', izazvala je veliku pažnju i potvrdu da se radi o značajnom događaju. Naime,  prošle subote  bila je organizirana likovna kolonija u Domu za starije i nemoćne u Koprivnici, gdje je  bilo  fascinirajuće zaviriti u veliku dvoranu Doma, koja je  nalikovala na pravu slikarsku radionicu u kojoj su svoje kistove ''brusili'' mnogobrojni slikari, njih  četrdesetak.

Bila je to deveta  godinu za redom  slikarskog okupljanja  iz cijele Regije.  Većina slikara koja je sudjelovala na koloniji pripadaju likovnoj sekciji „Podrav ka 72'', a voditelj  istoimene kolonije bio je  slikar Josip Gregurić. Slike koje su nastale na koloniji, pripadat će Domu za starije i nemoćene, te krasiti zidove prostorija u kojima borave štićenici doma. Veliki odaziv slikara je zapravo  pokazatelj dobre volje i smisla za humanitarnom gestom koja je u svojoj namjeri  fokusirana na kvalitetniji  život i  boravak štićenika i osoblja Doma. Slikari članovi  Likovne sekcije Podravke koji su dali svoj doprinos ovoj koloniji su: Marica Jalšovec, Zvonko Košćak, Marina Dvorski,  Josip Gregurić, Ragovan Grgec, Branka Šinko, Branimir Dolenec, Nada Dombaj, Stjepan Pongrac, Silvija Auer, Đuro Jaković,  Nada Zlatar Lukavski, Ivan Rođak, Zlatko Sabolović,  Barbara Percač, Kristina Mandić, Alojz Horvat,   Mirko Horvat, Marija Stipan, Zlatko Štrfiček, Zlatko i Radmila Kolarek, Ljerka Bojovski, Marijana Janeković, Katarina Sinjeri, Ivica Kovačević, i slikari koji ne pripadaju likovnoj sekciji Podravke:  Đurđica Crnčić Mordacz, Ana Ećimović, Brankica Međimorec, Mirjana Hrlec, Franjo Žeželj – Mustak, Darko Domitrović, Franjo Mihočka, Ivan Kančal, Gordana Krpanić, Đurđa Požgaj, Ana  Bencek, Zvonimir Ištvan i Mato Zeman (fotografija),  Josip Žagar (kipar).

Sve slike nastale na spomenutoj koloniji, biti će izložene na prigodnoj izložbi povodom Božića u izložbenom prostoru Doma za starije i nemoćne u Koprivnici.